Finansije i Osiguranje - Hrvatska

Nastavak realnog pada prosječne mjesečne neto i bruto plaće

Realan pad neto plaće na godišnjoj razini traje od veljače, a bruto plaće od travnja. Prosječna mjesečna neto plaća, s iznosom od 7.745 kuna, bila je nominalno viša za 605 kuna ili 8,5% na godišnjoj razini (u odnosu na 7,2% u rujnu). U odnosu na listopad prošle godine, prosječna bruto plaća po zaposlenome, s ubrzanjem stope rasta na 9,6% (u odnosu na 8,1% u rujnu), bila je viša za 606 kuna, a iznosila je 10.521 kunu.

Međutim, prosječna neto i bruto plaća isplaćena u pravnim osobama u odnosu na listopad 2021. godine realno je niža za 4,2% odnosno 3,2%. Realan pad prosječnih neto i bruto plaća rezultat je visoke godišnje stope inflacije koja je snažnija od godišnjeg nominalnog rasta plaća.

Na mjesečnoj razini, prosječna nominalna neto plaća viša je za 1,6% (+0,3% realno), a bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za 1,9% (+0,6% realno). U razdoblju od siječnja do listopada ove godine, prosječna neto plaća od 7.604 kuna bila je nominalno 7,2% viša, ali i realno 2,8% niža, u usporedbi s istim razdobljem 2021. godine.

Najniža prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama isplaćena je u Zaštitnim i istražnim djelatnostima, a iznosila je 4.935 kuna. S druge strane, najviša je isplaćena u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 12.018 kuna.

Prema priopćenju DZS-a, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu za listopad 2022. iznosila je 45,25 kuna, što je u odnosu na prijašnji mjesec više za 5,7%, a u odnosu na listopad prethodne godine za 8,4%. Medijalna neto plaća iznosila je u listopadu 6.560 kuna (+8,6% godišnje ili +0,9% mjesečno), što znači da je polovici zaposlenika u pravnim osobama isplaćena neto plaća bila jednaka ili manja od navedene vrijednosti, a drugoj polovici zaposlenika veća. Medijalna bruto plaća iznosila je u rujnu 8.634 kuna.

Visoka i ustrajna inflacija iz mjeseca u mjesec umanjuje realnu vrijednost plaća unatoč pozitivnoj nominalnoj dinamici godišnjeg rasta. Nominalan rast nadnica podržan je zahtjevima za rastom plaća i u privatnom i u javnom sektoru uslijed rastućih troškova života i široko rasprostranjenog rasta cijena u potrošačkoj košarici. U istom smjeru djeluje i činjenica da u određenim djelatnostima nedostaje kvalificirane radne snage. Godišnja stopa inflacije zadržavat će se na dvoznamenkastim razinama i u posljednjim mjesecima ove godine, dok bi prosječne nominalne plaće trebale rasti skromnijom dinamikom pa je stoga za očekivati nastavak pada realne vrijednosti plaća. Značajan dio inflatornih pritisaka zadržat će se i kroz cijelu 2023. kada očekujemo prosječnu stopu inflacije na razini od preko 6%. Ipak, očekujemo i nešto brži rast nominalnih bruto i neto plaća s obzirom na to da Hrvatska dinamikom rasta plaća zaostaje za zemljama EU.